ČAČKOVIĆ VRHOVINSKI, Miroslav

ČAČKOVIĆ VRHOVINSKI, Miroslav, kirurg i kulturni djelatnik (Zagreb, 23. IX. 1865 — Zagreb, 29. VI. 1930). Sin liječnika Vladoja. Gimnaziju završio u Zagrebu 1885, a medicinu u Beču 1895. Iste godine počinje raditi u Općoj bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu na kirurškom odjelu, kojega je bio voditelj 1914–28. Uz to je 1908. izabran za županijskog fizika. Na poč. 1917. svojim člancima (Agramer Tagblatt, 1917; Liječnički vjesnik, 1917; Obzor, 1917) zauzima se za osnutak Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a nakon njegova otvaranja potkraj iste godine, Č. je kao jedan od trojice osnivača imenovan 1918. profesorom kirurgije (predavao je kiruršku propedeutiku i njegu bolesnika) te bio izabran za prvog dekana 1917–19. i zatim 1924/25. — Osobito se bavio abdominalnom kirurgijom; prvi je u nas izveo neke operativne zahvate te pisao o kirurgiji perforacija želuca i crijeva, peptičnom ulkusu i sintezi iskustva nakon 500 izvedenih laparotomija (Liječnički vjesnik, 1897–1925; Archiv für klinische Chirurgie, Berlin 1902–04, 1912; Zentralblatt für Chirurgie, Leipzig 1903; Wiener klinische Wochenschrift, Beč 1905). Također je jedan od pionira naše neurokirurgije (Liječnički vjesnik, 1898–99, 1911, 1917; Rad Zbora liječnika Hrvatske, 1899) i rendgenologije (Liječnički vjesnik, 1907, 1913, 1920, 1924; Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 1913). Rendgenski je 1905. snimio kosti krapinskog pračovjeka za D. Gorjanovića Krambergera, a bavio se i rendgenoterapijom. Za I. svjetskog rata u Bolnici Crvenog križa u Zagrebu organizira rendgenski laboratorij. Pisao je o anesteziji, srčanim ozljedama te izravnoj masaži srca kao sredstvu za oživljavanje (Liječnički vjesnik, 1896, 1900, 1908, 1915; Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 1908; Archiv für klinische Chirurgie, 1909). Veliku pozornost pridavao skrbi za invalide i bolničarskom pitanju (Liječnički vjesnik, 1915–18), pisao o higijenskim problemima Zagreba i javnoj zdravstvenoj službi (Obzor, 1911; Narodne novine, 1918; Zagreber Tagblatt, 1924; Liječnički vjesnik, 1929) te protiv alkoholizma (Agramer Tagblatt, 1916; Liječnički vjesnik, 1916; Narodne novine, 1916). Zauzimao se za sveslavensku liječničku suradnju te bio počasni član mnogih slavenskih liječničkih društava i predsjednik Jugoslavenskoga liječničkog društva. Najveću aktivnost razvio je u Zboru liječnika Hrvatske, kojemu je bio višegodišnji potpredsjednik i predsjednik (1923/24). Bio je glavni urednik Liječničkog vjesnika (1897–1904, 1915–18) te sastavljač bibliografije toga časopisa (Liječnički vjesnik, 1903, 1928). Uredio je Rad Sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka (Zagreb 1899) i Spomenicu dru. T. Wikerhauseru k dvadesetpetgodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu (Zagreb 1910). Jedan je od osnivača društva za spasavanje u Zagrebu i njegov nadzorni liječnik. Bio je predsjednik Prosvjetnog saveza od 1919, Pučkog sveučilišta od 1924. Pod pseudonimom Ladislav Ladanjski pisao je crtice i novele (Vienac, 1892–97; Prosvjeta, 1894–97, 1902; Hrvatsko kolo, 1905–06, 1912; Liječnički vjesnik, 1915–18). Ti su sastavci bez većih književnih težnja, no odlikuju se razumijevanjem ljudskih patnja. — Bio je jedan od pionira u osvajanju visokih vrhova u Središnjim Alpama (Hrvatski planinar, 1904–05).

LIT.: M. Šrepel (M. Š.): O crtama i slikama L. Ladanjskoga. Vienac, 25(1893) 45, str. 724–726. — (Nekrolozi): Obzor, 71(1930) 147, str. 3; Kalendar Crvenog križa, 1931, str. 58; Kalendar Dobrovoljnog društva za spasavanje u Zagrebu, 1931, str. 33–34; Godišnjak Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu za 1929/30–1932/33, 1933, str. 8–9. — J.: Miroslav Čačković. Hrvatska revija, 3(1930) 9, str. 521. — R. Lopašić: In memoriam prof. Miroslavu Čačkoviću-Vrhovinskom. Medicinski pregled, 5(1930) 11, str. 332. — D. Mašek, J. Budisavljević i V. Jelovšek: Prof. dr. Miroslav Čačković-Vrhovinski. Liječnički vjesnik, 52(1930) 7, str. 235–246. — Lj. Barić: Počeci reanimacije u nas. Seminar iz kardiopulmonalno-cerebralne reanimacije. Tuheljske Toplice 1984, 7–10. — Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb l985, 293.