ČEH, Margarita, psiholog (Kotoriba, 20. VII. 1899 — Zagreb, 27. I. 1974). Maturirala u učiteljskoj školi u Zagrebu 1919. i gimnaziji u Karlovcu 1920. Studirala medicinu (1920–23) u Zagrebu, psihologiju i psihijatriju 1928. u Hamburgu, a od 1932. psihologijsku grupu predmeta na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je 1935. diplomirala te 1941. doktorirala tezom o Kretschmerovu konstitucionalizmu. Nakon studija, radeći u Ženskoj kaznioni i Sreskom sudu za maloljetnike u Zagrebu, proučavala karakterologiju i kriminogene faktore malodobničke delinkvencije. U Zagrebu od 1946. bila savjetnica u Ministarstvu socijalnog staranja, od 1952. upraviteljica Savjetovališta za odgoj djece i omladine, potom od 1957. radila na profesionalnoj orijentaciji omladine u Zavodu za zapošljavanje te od 1962. do umirovljenja 1968. na profesionalnoj orijentaciji invalidnih osoba u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Predavala opću psihologiju i fiziologiju pri Defektološkom odsjeku Više pedagoške škole i socijalnu patologiju u stručnoj školi za socijalne radnike. Praktično i teorijski bavila se suzbijanjem prostitucije, alkoholizma, dječje zapuštenosti i kriminaliteta, rehabilitacijom i profesionalnom orijentacijom hendikepiranih osoba, posebice fizički invalidne i mentalno retardirane djece i omladine. Stručne i znanstvene članke objavila u periodicima Hrvatski ženski list (1944), Glas gluhih (1951), Žena u borbi (1951–52), Čovjek i zanimanje (1958–59), Pregled problema mentalno retardiranih osoba (1958, 1968, 1970–71, 1973) i dr. Prevodila je stručna i književna djela s njemačkog, engleskog, francuskog i ruskog jezika (H. Keller, Optimizam, Zagreb 1931; W. E. Mühlmann, Rat i mir, Zagreb 1943; C. Burchardt, Richelieu. Uspon do moći, Zagreb 1945; P. de Kruif, Borci protiv smrti, Zagreb 1950; O. I. Skorohodova, Kako slijepogluhonijema doživljava svijet. Zagreb 1951; Wechsler-Bellevue, Skala inteligencije odraslih, Zagreb 1960).
DJELA: Kretschmerov konstitucionalizam. Zagreb 1941.
LIT.: S. Mašović: Dr Margarita Čeh. Pregled problema mentalno retardiranih osoba, 10 (1974) br. 3/4.
Višnja Flego (1993)