CINDRIĆ, Milan

CINDRIĆ, Milan, kipar (Slunj, 9. XII 1880 — Beograd, 10. XII 1960). Gimnaziju završio u Glini, kiparstvo studirao u Münchenu. Nakon završena studija radio u Trstu, Udinama, Rijeci i Sloveniji te kratko vrijeme živio u Ljubljani. Prvi svjetski rat zatječe ga u Rusiji, nakon sibirskog zatočeništva bio je 1918–21. profesor crtanja u školi u Vladivostoku, a 1921–27. gimnazijski profesor u Slavonskom Brodu. Zatim odlazi u Zemun i potom u Beograd, gdje je u svom atelijeru izrađivao nadgrobne spomenike. — Među njegovim ranim radovima ističu se oni izvedeni 1910–14. u Trstu: kor u mramoru i crkvena maketa u crkvi salezijanaca te skulptorski radovi na palači Vianeha na trgu Oberdan (muške i ženske figure, dekorativni cvjetovi i lav koji gleda prema Veneciji). U Ljubljani izrađuje kipove anđela i svetaca za crkve u Gorenjskoj. U Slavonskom Brodu izradio je nekoliko reljefa, među kojima su četiri sačuvana: medaljon s likom slikara profesora Đure Fridricha (1922), spomen-ploče Branku Radičeviću (1924) i Matiji Mesiću (1926), obje postavljene na zgradu gimnazije (danas Strojarski fakultet), te reljef na grobnici Stjepana Horvata i supruge (1927). Reljef boga Merkura na timpanu pročelja palače Prve hrvatske štedionice, izrađen 1923, poznat je samo iz opisa lokalnih novina, jer je palača srušena nakon II svjetskog rata. Na beogradskomu Novom groblju sačuvano je 39 njegovih, većinom signiranih spomenika iz 1930–60; to su portreti u reljefu i poprsja u bronci ili kamenu. Cindrićevi reljefi i portreti odlikuju se realističkim pristupom; dobrom modelacijom i psihološkom karakterizacijom likova (T. Buljan).