KLIŠANIĆ, Vjekoslav

KLIŠANIĆ, Vjekoslav, general i publicist (Bjelovar, 4. IV. 1897 — Beograd, 31. III. 1980). Maturirao 1915. u rodnom gradu, studirao pravo u Zagrebu 1921–23, u Beogradu 1926. završio Višu školu Vojne akademije. Za I. svjetskoga rata služio (od 1917. u činu poručnika) u 16. pješačkoj pukovniji u istočnoj Galiciji i na talijanskom bojištu, potom u jugoslavenskoj vojsci – u Bjelovaru, Beogradu (1930–35. u generalštabnom obavještajnom odjelu), Valjevu (1938–39. načelnik štaba Drinske divizijske oblasti), Nišu, Aleksincu i Skoplju; god. 1933. promaknut u majora, 1937. u potpukovnika. Kao glavnostožerni potpukovnik i pukovnik u domobranstvu NDH bio je glavar stožera Bosanskoga divizijskoga područja, Jadranskoga divizijskoga područja (1941) i 6. pješačke divizije (1941–42), pročelnik glavnostožernoga odjela 1. domobranskoga zbora (1942) i glavar njegova stožera (1942–43). U svibnju 1943. kraj Gline zarobljen u napadaju partizana na pratnju generala Ivana Brozovića, pa je u studenom te godine pristupio NOVJ, u koju je, označivši ju kao »prvu narodnu vojsku Hrvatske« i osudivši ustaški režim te pasivnost HSS, javno pozvao u ožujku i srpnju 1944 (Proglas pukovnika Klišanića hrvatskom domobranstvu. Naprijed, br. 42; Narod i vojska. Slobodni dom, br. 7). U činovima pukovnika i general-majora obnašao visoke dužnosti u GŠH i Vrhovnom štabu NOVJ (u kolovozu 1944. kao pomoćnik načelnika Vrhovnoga štaba nazočio susretima J. Broza s generalom H. Wilsonom u Caserti, a bio i načelnik obavještajnoga odjela). Nakon rata u Beogradu službovao u Generalštabu JA, pješačkoj upravi pri Državnom sekretarijatu za narodnu obranu te kao načelnik katedre za geografiju na Višoj vojnoj akademiji JNA. Sastavio upute za prikupljanje podataka o neprijatelju (1944; tiskano u Zborniku dokumenata, 1982, knj. 13), objavio radove o vojnom ustroju, izobrazbi ljudstva i stručne osvrte, među ostalim u beogradskim periodicima Narodna armija (1952–55), Vojni glasnik (1952–56) i Vojno delo (1956), te s M. Bastom monografski pregled prirodne osnovice, političkih, gospodarskih i kulturnih kretanja u Italiji nakon 1945 (Italija. Beograd 1960), a surađivao je i u izdanjima Vojne enciklopedije (Beograd 1958–1976). Njegove dnevničke bilješke čuvaju se u obitelji. — Brat Ivan (1899–1945), prekinuvši gimnazijsko školovanje, za I. svjetskoga rata služio je u 17. pješačkoj pukovniji, potom u jugoslavenskim postrojbama. God. 1941. stupio u domobranstvo NDH. U rujnu 1944. kao glavnostožerni pukovnik uhićen je na dužnosti glavara stožera I. zbornoga područja, potom osuđen zbog »odobravanja ideja protiv postojećeg političkog poretka«, zatočen u Lepoglavi i ubijen u jasenovačkom logoru. Prema više navoda, bio je pouzdanik I. Farolfija, pa je za njegovih pregovora s M. Lorkovićem i A. Vokićem izradio vojničke planove prevrata te protumjera u slučaju njemačke reakcije.