CRNOBRNJA, Bogdan

traži dalje ...

CRNOBRNJA, Bogdan, politički radnik (Perna kod Topuskog, 16. XII 1916). Građansku i učiteljsku školu završio je u Pakracu 1936. Potkraj 1938. učiteljuje najprije u Dunjaku, zatim u Kusonjama i Brusniku, gdje se uključio u klasni radnički pokret. Kao tajnik učiteljskog udruženja »Davorin Trstenjak« sudjelovao je u organiziranju predavanja na skupovima naprednih učitelja Banovine Hrvatske te otvorio radničko-seljačku čitaonicu u Brusniku. U NOB-u od 1941, obavljao niz političkih i vojnih dužnosti: sekretar partijske ćelije u Brusniku, sekretar OK KPH Dragović, član OK KPH Nova Gradiška i ObK KPH za Slavoniju, tajnik Oblasnog NOO-a za Slavoniju i dr. Bio je politički komesar 1. slavonskog odreda i 3. operativne zone, prvi komandant 1. slavonske brigade, komandant 3. operativne zone, zamjenik komandanta VI udarnog korpusa, komandant Vojne oblasti za Slavoniju i Baranju i dr. Teško ranjavan, ratni vojni invalid. Poslije oslobođenja načelnik invalidskog odjeljenja Ministarstva narodne odbrane, član Glavnog odbora ratnih vojnih invalida, direktor jugoslavenskog dijela administracije UNRRA (1945), zamjenik ministra vanjske trgovine (1946–51), pomoćnik ministra vanjskih poslova (1951–54), ambasador u Indiji, istodobno akreditiran u Afganistanu i Ceylonu (1954–58), državni podsekretar za vanjske poslove (1958–61), generalni sekretar Predsjednika Republike u rangu državnog sekretara (1961–67), ambasador u SAD (1967–71). U Daruvaru izabran za narodnog poslanika Ustavotvorne skupštine (1945) te Savezne skupštine (1949); na izvanrednim izborima u Pakracu (1972) te na izborima u Grubišnom Polju (1978) izabran je za delegata u Vijeću republika i pokrajina. Po povratku iz SAD-a C. je direktor-volonter Združenog poduzeća IMO (»Đuro Đaković« iz Slavonskog Broda i »Goša« iz Smederevske Palanke), a istodobno predsjednik Jugoslavenskog fonda za izvoz opreme. Od 1945. kao član ili šef jugoslavenskih delegacija C. je sudjelovao u trgovinskim pregovorima u nizu zemalja, predvodio jugoslavenske delegacije na zasjedanjima Ekonomske komisije UN za Evropu, bio član delegacija na Prvoj i Drugoj konferenciji nesvrstanih zemalja u Beogradu i Kairu, član jugoslavenskih parlamentarnih delegacija u mnogim zemljama i dr. — Od 1953. bavi se publicistikom. Radove je objavljivao u više domaćih i stranih listova i časopisa (Borba, Vjesnik, Politika, Delo, Naše teme, NIN, Danas, Socijalizam, Komunist, Međunarodna politika, The Washington Post, The New York Times, The Hindustan Times, The Indian Express i dr.). Objavio je više priloga o politici nesvrstanosti, o međunarodnoj ekonomskoj politici, među kojima Svjetsko tržište i miroljubiva aktivna koegzistencija (Borba, 1953), Principles of Yugoslav Foreign Politics (The National Herald, New Delhi 1956), Promjene u odnosima snaga u suvremenom svijetu (Socijalizam, 1974), Kakav je dijalog potreban i Postdelhijske teme (Međunarodna politika, 1981, 1983). Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena narodnog oslobođenja, Ordena jugoslavenske zastave s lentom i dr.

DJELA: Rad komunista pakračkog kraja (u: Ustanak naroda Jugoslavije 1941, 5. Beograd 1964, 628–659). — O NOP-u u Slavoniji uz osvrt na prve oblike vlasti u zapadnoj Slavoniji. Slavonski Brod 1979.
 
Vojo Rajčević (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CRNOBRNJA, Bogdan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3757>.