JUSUF LIVNJAK

traži dalje ...

JUSUF LIVNJAK (al-Ḥağğ Yūsuf b. Muḥammad al-Ihlannawī), putopisac (Livno, potkraj XVI. st. — Županj-Potok ?, nakon 1647). Najveći dio života proveo je u rodnom gradu, gdje je stekao osnovnu izobrazbu te naučio turski. Kao mujezin služio je u Mustafa-pašinoj (Lala-pašinoj) džamiji u Livnu i u Džuda Džaferovoj džamiji u Županj-Potoku (gradić na mjestu Duvna, današnjega Tomislavgrada). Bavio se i trgovinom, pa je tako zarađenim novcem platio troškove puta na hadž u muslimanska sveta mjesta. S dvojicom braće krenuo je na put 9. VI. 1615. iz Duvna te preko Sarajeva, Carigrada, Aleksandrije, Kaira i Jidde stigao u Meku i Medinu. U Bosnu se vratio preko Aleksandrije, Soluna i Skoplja u lipnju 1616. Svoje je hodočašće opisao na turskom jeziku u djelu poznatom kao Putopis (preveo i tiskao u sarajevskom Životu 1974. M. Mujezinović). Zanimljivo je prikazao naselja, džamije te turbeta i grobove poznatih osoba. Od gradova opširnije je opisao Ródos, Aleksandriju, Kairo i Solun, a Meku i Medinu u stihu. Opisao je i Županj-Potok. Bilježeći događaje, nazive mjeseci navodio je u hrvatskom obliku (npr. siječanj, lipanj, rujan). Osim toga djela, između 1619. i 1621. u stihu je napisao dvije pritužbe ikavicom na hrvatskom jeziku imotskomu kadiji u kojima se žali na kadijina zastupnika u duvanjskoj nahiji i njegova ćehaju. Zanimao se i za astronomiju, pa Mujezinović pretpostavlja da je J. izradio sunčani sat koji se nalazio na podnožju minareta Mustafa-pašine džamije. Prema bilješci na kraju Putopisa zaključuje se da je 1647. još bio živ.

LIT.: M. Handžić: Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo 1934, 49. — M. Hadžijahić: Hrvatska muslimanska književnost prije 1878. godine. Sarajevo 1938, 3–4. — T. M. Okić: Jedan zaboravljeni istoričar XVIII veka (Ahmed Hadžinesimović iz Prusca). Gajret, kalendar, 1939, str. 166. — H. Šabanović: Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1973, 252–259. — M. Mujezinović: Hadži Jusuf Livnjak i njegov Putopis. Život, 23(1974) 4, str. 439–477. — F. Nametak: Književnost bosanskohercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Treći program Radio-Sarajeva, 7(1978) 19, str. 554, 582–583. — A. Nametak: Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti. Sarajevo 1981, 165–166. — F. Nametak: Književnost bosanskohercegovačkih Muslimana na turskom jeziku do XVII stoljeća. Godišnjak Instituta za jezik i književnost u Sarajevu, 11(1982) str. 126. — Isti: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989, 147–149. — S. Balić: Kultura Bošnjaka. Muslimanska komponenta. Zagreb 1994². — A. Ljubović i S. Grozdanić: Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1995. — M. Huković: Zbornik alhamijado književnosti. Sarajevo 1997, 183–184. — M. Imamović: Historija Bošnjaka. Sarajevo 1997. — M. Mujezinović: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 3. Sarajevo 1998², 98, 104, 127, 129. — M. Handžić: Teme iz književne historije. Izabrana djela, 1. Sarajevo 1999.
 
Pejo Ćošković (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JUSUF LIVNJAK. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9342>.