ABAKUMOV, Nikolaj Pavlovič, geodet (Ljgov, SSSR, 4. III 1882 — Groznyj, 9. VI 1965). Završio je klasičnu gimnaziju 1901. u Ostrogožsku, vojno učilište 1903. u Kijevu i potom služio kao oficir u Taškentu. God. 1910. upisuje se na Geodetski odjel Nikolajevske više vojne akademije; 1913/1914. radi u Pulkovskom opservatoriju gdje je diplomirao, a 1914. u pariskoj zvjezdarnici. God. 1918. zaposlen je kao astronom Geodetske uprave u Kijevu; predaje geodeziju na Tehničkom institutu te od 1919. višu geodeziju na Geografskom odsjeku Fizikalno-matematičkog fakulteta. U Jugoslaviju dolazi početkom 1921. i zapošljava se u Vojno-geografskom institutu u Beogradu. Bio je član odbora Generalne direkcije katastra 1924, kada je kod nas njegovim zalaganjem za katastralni premjer usvojena Gauss-Krügerova projekcija. God. 1927. izabran je za redovitog profesora na Geodetskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu i tu je do potkraj 1950. predavao višu geodeziju, astronomiju i kartografiju, a od 1942. i fotogrametriju. Bio je predstojnik Katedre za višu geodeziju, prvi predstojnik Astronomskog zavoda, osnovanog njegovim zalaganjem 1937, i dopisni član JAZU od 1948. Od travnja 1951. boravi u SSSR-u; najprije živi u Taškentu, a zatim odlazi u Groznyj. — A. se bavio znanstvenim istraživanjima iz područja više geodezije i pozicijske astronomije. Prema njegovim stručnim uputama izgrađen je 1937. i opremljen astronomski paviljon u Maksimiru. Tu je iste godine izveo prva ispitivanja, a od veljače 1938. do travnja 1939. i opažanja radi određivanja geografske širine te rezultate o tome obradio u raspravi Određivanje geografske širine astronomskog paviljona Tehničkog fakulteta u Zagrebu (Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije, 1941, str. 19–78). Objavio je skripta Sferna astronomija (Zagreb 1949) i Viša geodezija (Zagreb 1949–50) te oko 40 znanstvenih radova u stručnim časopisima: Publications de l’observatoire de Poulkovo (1916), Russkij voennyj věstnik (1926), Bjulleten’ obščestva russkih zemljomjerov (1927), Godišnjak Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu (1929), Tehničeskij bjulleten’ (1929), Šumarski list (1930), Tehnički list (1931, 1935–1937), Zapiski russkogo naučnogo instituta v Belgrade (1931, 1933, 1937, 1939), Geometarski i geodetski glasnik (1935, 1936, 1937), Saturn (1935, 1936), Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1936), Geodetski list (1937, 1940, 1941, 1947–1950), Zemleměrnoe delo (1937), Godišnjak geodetskog odsjeka Tehničkog fakulteta u Zagrebu (1941, 1942), Priroda (1941–1945), Hrvatska državna izmjera (1942), Astronomičeskij žurnal (Moskva 1948), Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije (1948). — A. je nastavu iz više geodezije i praktične astronomije na zagrebačkomu Tehničkom fakultetu znanstveno utemeljio te odgojio generacije stručnjaka i znanstvenih radnika.