AGUSTINOVIĆ

AGUSTINOVIĆ, obitelj pomoraca i ribara iz Trpnja čiji su članovi u XVIII i početkom XIX st. bili kancelari janjinskog kapetana. Ta se dužnost prenosila s oca na sina. God. 1662. sagrađen je za tu i za pelješku obitelj Bizaro u Korčuli jedrenjak-patač »Sv. Marija od Ružarija Sv. Josip«. God. 1687. spominje se grip obitelji koji je s ostalim pelješkim brodovima održavao redovitu poštansku liniju Dubrovnik—Rijeka. God. 1770. upravlja Franić A. trpanjskim barkom (s popisa brodova određenih za poštanski saobraćaj) na relaciji Trpanj—Rijeka. Kapetan Augustin A. je 1770. bio zapovjednik pelješkog pinka »Bezgrešno začeće Sv. Antun« koji prevozi te godine sodu, kožu i vosak iz Smirne u Anconu. Na putovanju u lipnju te godine brod je potonuo u oluji kod Kefalonije (posada i kapetan su se spasili). Iz te obitelji je i prevodilac → Mato A. (pol. XVIII st.). Od početka XVIII st. u Trpnju je bilo sijelo janjinskog kapetana predstavnika Dubrovačke Republike, čiji su kancelari bili članovi obitelji A. Vice Petrov, ribar i kmet dubrovačke obitelji Getaldić-Gundulić, bio je posljednji kancelar janjinskog kapetanata (spominje se u toj službi od oko 1798), a poslije uspostave austrijske vlasti na teritoriju bivše Dubrovačke Republike (1813) postao je prvi sindik trpanjske općine. God. 1814. obraća se sa sindicima peljeških općina Janjine i Kune Carskomu kraljevskom namjesništvu u Zadru, a 1816. namjesniku Franji Tomašiću s molbom da se olakša teški položaj kmetova na tom području. God. 1817. vladi u Zadru i 1818. caru Franji II Habsburgu šalje predstavku sa zahtjevom da se seljacima na Pelješcu vrati pravo na njihove zemlje koje su izgubili u XIV st. posiije pripajanja tog teritorija Dubrovačkoj Republici. Kleme A. je od 1831. do 1837. bio zdravstveni deputat Zdravstvenog odaslanstva, koje je imalo i dužnost lučkog poglavarstva.