AJTIĆ

traži dalje ...

AJTIĆ (Aytych, Aythych, Hajtić, Haythych), plemićka obitelj. Na temelju sličnosti s grbom roda Kačić, I. Bojničić smatra da potječu od njih. Spominju se u XV i XVI st. Ivan i Petar, iz loze Ajtića Ratetićkih, prodali su 1457. svoj posjed u Maloj Slobodi kod Bruvna Grguru Blagajskom za pedeset zlatnika. Druga loza Ajtića uzela je pridjevak Buzetski po svojem gradu Buzetu kod Gline. Jure, kao kraljev povjerenik, spominje se pri uvođenju u posjed 1549, a 1557. ban Petar Erdődy na temelju saborskog zaključka dopušta mu da na svojem imanju u Hresnu podigne grad (utvrdu) za obranu od Turaka. Franjo je bio 1581. podžupan Zagrebačke županije za prekokupske krajeve, a 1581–1591. plemićki sudac u istoj županiji. Na ispravi iz 1589 (u Arhivu JAZU), u kojoj se spominju Franjin brat Petar i Toma A., vjerojatno također brat, nalazi se pečat s grbom obitelji. God. 1501. u popisu župa Zagrebačke biskupije spominje se crkva Sv. Martina u blizini grada Hajtića (kod Gline).

LIT.: Franjo Rački: Popis župa Zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine. Starine JAZU, 1872, 4, str. 204. — Radoslav Lopašić: Hrvatski urbari. Zagreb 1894, 14, 15, 63. — Lajos Thallóczy i Samu Barabás: A Blagay – család oklevéltara. Budapest 1897. — Ivan Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 215. — Josip Šterk: Plemići Ajtići iz Ajtić-grada. Banovac, 21(1908) 19, str. 1–3, 20, str. 1–3. — Ferdo Šišić: Hrvatski saborski spisi. Zagreb 1916, III; 1917, IV. — Emilije Laszowski: Habsburški spomenici, 3. Zagreb 1917.

Redakcija (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AJTIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/ajtic>.