ČEHOVIĆ, Matija (Chehovich, Chehovvich, Czehovich), pjesnik (Sisak, prva pol. XVI. st. — Zagreb, 1600). Prvi put spominje se 1586, kada kao kanonik napušta Vukodol. Od 1593. do kraja života bio je prepošt bivše cistercitske opatije Sv. Marije na Kaptolu u Zagrebu. Iste godine odlazi u Bolognu na nauke. Sljedeće se godine vraća u Zagreb te kao »sollicitator causarum capituli« vodi kaptolske parnice. Imenovan je 1595. dekanom kanoničkog zbora te 1599. sisačkim španom, ali se zahvalio na toj službi jer je već imao kuratni beneficij. S dopuštenjem biskupa ponovno je izabran 1600. i postavljen za vrbovačkog arhiđakona. — Prigodom ustoličenja zagrebačkog biskupa i bana Gašpara Stankovačkoga 8. VII. 1590. držao je, kako navodi B. A. Krčelić, pozdravni govor, koji je bio sačuvan u rukopisu: Oratio in celeberrimum consecrationis actum Casparis Ztankovachky, Episcopi Almae Ecclesiae Zagrabiensis, et Suae Majestatis Consiliarii. Krčelić priopćuje i dijelove dviju Čehovićevih prigodnih pjesama heroika od 72 stiha: In stemma Casparis Ztankovachky, Antistitis Zagrabiensis, Mathias Czehovich Sisciensis i Die Introductionis, ad Sedem, posvećenu istom biskupu.
LIT.: Chronologia Illustrissimi Collegii Illÿro-Hungarici Bononia fundati, ab anno 1553 (rkp. u Arhivu HAZU, str. 43, 62). — A. B. Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagrabiae 1769, 277, 306–307. — Isti: Scriptorum ex regno Sclavoniae a saeculo XIV usque ad XVIII inclusive collectio publico et auditoribus oblata. Varasdini 1774, 26. — I. Kukuljević Sakcinski: Književnici u Hrvatah iz prve polovine XVII. vieka s ove strane Velebita. Zagreb 1869, 41. — Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924 (rkp. u Arhivu HAZU, br. 679). — M. Franičević: Razdoblje renesansne književnosti (u: Povijest hrvatske književnosti, 3. Zagreb 1974).
Josip Buturac (1993)
