CEPELIĆ, Milko
traži dalje ...CEPELIĆ, Milko (Mihovil), etnograf i povjesničar (Vuka, 21. IX 1853 — Đakovo, 26. III 1920). Podrijetlom iz obitelji koja se 1725. iz Slovačke doselila u Legrad. Pučku i srednju školu pohađao je u Vuki, Đakovu i Osijeku, a filozofsko-teološki studij završio je u Đakovu 1877. Zatim je kapelan u Osijeku, a od 1878. u Đakovu obavlja službe ceremonijara, dvorskog kapelana, knjižničara dijecezanske knjižnice i dr. Od 1894. do 1910. bio je dakovački župnik i dekan. Papinskim komornikom postao je 1888, apostolskim protonotarom 1901, a đakovačkim kanonikom 1910. — Kao gimnazijalac je u Osijeku bio član Đačkoga književnog društva Javor, a kao klerik predsjednik Zbora duhovne mladeži đakovačke (1875–77). U đakovačkom samostanu organizirao je Višu djevojačku školu (1879), na kojoj je i sam predavao četiri godine. Kao Strossmayerov pristaša pokrenuo je 1902, s političarom D. Neumannom, prvi osječki hrvatski dnevnik Narodnu obranu, važan za razvoj hrvatske narodne svijesti u Slavoniji, a 1909. sudjelovao je u osnivanju Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku. Bio je povjerenik Matice hrvatske (1881–1905) i drugih prosvjetnih društava te promicatelj knjige po Đakovštini. — Popisivao je i objavljivao hrvatske narodne junačke pjesme. Proučavajući prošlost Đakova i Đakovštine, pisao je o đakovačkoj katedrali, Strossmayeru (monografiju o njemu objavio je s Matijom Pavićem) i svome rodnom mjestu. Također se bavio proučavanjem leptira i školjaka (dio zbirke leptira poklonio je Hrvatskome zemaljskom zoološkom muzeju, a zbirka školjaka nalazi se u Muzeju Đakovštine u Đakovu). Napose je vrijedno njegovo proučavanje hrvatskoga narodnog života i običaja. Nakon prve jubilarne izložbe Gospodarskoga društva u Zagrebu 1891. napisao je studiju o izloženom tkivu i vezivu (u zborniku J. Ibler: Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog družtva u Zagrebu 1891), koja je prvi sustavan prikaz toga narodnog blaga. Cepelićeva zbirka tkiva i veziva nalazi se u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Također je proučavao hrvatsku narodnu nošnju u Slavoniji i tkalačku proizvodnju; opisavši šve faze tkalačkog rada. Osim samostalnih izdanja objavio je niz članaka i studija u periodici, kalendarima i spomenicima: Glasnik Biskupija bosanske i srijemske (1881–1920), Slovan (1884), Danica (kalendar, 1885, 1898), Obzor (1898), Spomen cvijeće iz hrvatsklh i slovenskih dubrava (Zagreb 1900), Spomen knjiga iz Bosne (Sarajevo 1901), Prosvjeta (1902), Vrhbosna (1905–06, 1919), Strossmayer (kalendar, 1907), Fra Grga Martić (kalendar, 1908), Slovenski učitelj (1910), Književni prilog Kluba hrvatskih književnika u Osijeku (1910–11), Riječke novine (1914), Hrvatska obrana (1915–17), Krijes (1917–18), Jeka od Osijeka (kalendar, 1918–20), Narodna zaštita (1919), Subotička Danica (kalendar, 1919), Mladost (1925) i dr. Potpisivao se inicijalima M. C., šifrom lk te imenom Milko, a neki mu radovi nisu potpisani.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
CEPELIĆ, Milko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://bl.lzmk.hr/clanak/cepelic-milko>.