CERKOVNIKOV, Eugen

traži dalje ...

CERKOVNIKOV, Eugen, organski kemičar (Kamenskaja, SSSR, 26. XII 1904 — Rijeka, 25. VII 1985). U Jugoslaviju došao 1920, srednju školu završio u Bileći 1924, potom studirao i diplomirao kemiju 1929. na Tehničkom (danas Tehnološkom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kraće vrijeme radi na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, potom na Faculté de Médecine u Parizu (1931/32). Po povratku najprije volontira u Zavodu za organsku kemijsku tehnologiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a potom 1935–38. radi kao asistent u Zavodu za organsku kemiju istog fakulteta kod V. Preloga, gdje postiže i doktorat tehničkih znanosti s područja organske kemije, temom O y derivatima piperidina. Od 1938. do 1947. radi kao znanstveni suradnik u Institutu tvornice »Kaštel« (danas »Pliva«) do izbora za docenta organske kemije na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je utemeljio Zavod za organsku kemiju i bio njegov prvi predstojnik. Na istom fakultetu je 1948. izabran za izvanrednog, a 1956. za redovitog profesora. Istodobno, od 1947. djeluje kao honorarni nastavnik, a od 1950. kao predavač terapeutske kemije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sve do 1957, kada na poziv odlazi za profesora kemije i biokemije na novoutemeljeni Medicinski fakultet u Rijeci. Na istom fakultetu je osnovao Zavod za kemiju i biokemiju i bio njegov prvi predstojnik. Također je djelovao i kao predavač terapeutske kemije na postdiplomskim studijima sve do umirovljenja 1975. Objelodanio je brojne radove u domaćim i stranim znanstvenim časopisima. Poglavito se, zajedno sa suradnicima, bavio sintezom organskih spojeva osobito antimalarika, sulfonamida, spazmolitika i antihistaminika te istraživanjem veza između njihove kemijske građe i farmakološkog djelovanja (Arhiv za kemiju, 1935, 1946/47, 1954; Chemiker Zeitung, Heidelberg 1935; Justus Liebigs Annalen der Chemie, Weinheim 1937–40; Journal of the Chemical Society, London 1938/39; Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft, Weinheim 1940/41; Archiv der Pharmazie, Weinheim 1943; Helvetica Chimica Acta, Zürich 1943; Farmaceutski glasnik, 1946, 1948, 1950; Acta pharmaceutica Jugoslavica, 1950, 1952, 1954–57, 1959/60, 1963, 1968; Arzneimittelforschung, Aulendorf 1957; Croatica chemica acta, 1959/60; Bulletin Scientifique, Conseil des Academies des Sciences et des Arts de la RSF Yugoslavie, Section A, 1965, 1969). Bavio se i istraživanjem zaštite živih bića te regeneracijom organizma nakon djelovanja ionizirajućeg zračenja (Biochimica e biologia sperimentale, Padova 1963; Acta pharmaceutica Jugoslavica, 1964–67; Acta Facultatis medicae Fluminensis, 1966, 1969–73; Farmaceutski glasnik, 1966; Jugoslavica physiologica acta, 1967; Glasnik hemijskog društva, 1968, 1970). Pokušao je odrediti kemijsku razliku među spolovima kod nižih biljaka i životinja, a određivao je i hranjivu vrijednost nekih nižih morskih životinja te njihovu moguću primjenu u ishrani čovjeka (Acta Adriatica, 1963; Acta Anatomica, Basel 1963; Acta pharmaceutica Jugoslavica, 1967). Suautor je niza udžbenika i skripata iz kemije, osobito iz područja organske kemije i biokemije, za studente medicine i farmacije. Bio je jedan od pionira uvođenja elektronske teorije u nastavu kemije na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj. Sudjelovao je na brojnim kongresima i znanstvenim skupovima. Bio je član više znanstvenih i stručnih društava u zemlji i svijetu, a od 1964. i počasni član International Society of Cybernetic Medicine (SIMC). Jedan je od osnivača i od 1958. do 1974. predsjednik Hrvatskoga kemijskog društva i Društva kemičara i tehnologa sekcije za Rijeku i Istru. Osobito se istaknuo u radu Odbora za organskokemijsku nomenklaturu Hrvatskoga kemijskog društva. Dodijeljeno mu je niz povelja, priznanja i nagrada te 1966. Orden rada sa zlatnim vijencem.

DJELA: Sur les bicyclo-(1,2,2)-aza-l-héptanes substitués (suautori V. Prelog i S. Heimbach). Collection of Czechoslovak Chemical Communication (Praha), 10(1938) str. 399–410. — Über substituierte 4-Amino piperidine (suautori V. Hahn i V. Prelog). Helvetica Chimica Acta (Zürich), 26(1943) str. 1132–1142. — Organska kemija (kemija ugljikovih spojeva) u svjetlu elektronske teorije (sa suradnicima). Zagreb 1953, 1961², 1964³ (suautor M. Rill); 19724 (suautori M. Kirigin i M. Rill-Cerkovnikov). — Attempts to Regenerate Living Organisms by the Action of Ionic Radiation (suautor A. Steiner). Biochimica e biologia sperimentale (Padova), 2(1963) str. 158–167. — Organska kemija (suautor D. Kolbah), 1–2. Zagreb 1969–1970. — Kemija I. Opća, fizikalna i anorganska u svjetlosti elektronske teorije i kvantne mehanike (suautor V. Gall-Palla, skripta). Zagreb 1970, Rijeka 1974².
 
LIT.: G. Muačević: Eugen Cerkovnikov o 50. godišnjici života. Farmaceutski glasnik, 10(1954) str. 503–506. — 75 godina farmaceutske nastave na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1957. Zagreb 1958, 86. — D. Kolbah: Eugen Cerkovnikov o 65. godišnjici života. Kemija u industriji, 19(1970) 6, str. 300. — Medicinski fakultet u Rijeci 1955–1975. Rijeka 1975, 39. — A. Steiner: U povodu osamdesetogodišnjice prof. dra Eugena Cerkovnikova. Kemija u industriji, 33(1984)11, str. 630. — F. Šolić: Prof. dr Eugen Cerkovnikov, 26. XII 1904 – 25. VII 1985. Acta Facultatis medicae Fluminensis, 10(1985) 1/2, str. 5–6. — Prof. dr ing. Eugen Cerkovnikov. Farmaceutski glasnik, 41(1985) 10, str. 309–310.
 
Snježana Paušek Baždar (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CERKOVNIKOV, Eugen. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://bl.lzmk.hr/clanak/cerkovnikov-eugen>.