GARCIA, Gaetano

traži dalje ...

GARCIA, Gaetano, slikar iz Palerma (XVIII. st.). Vjerojatno je španjolskog podrijetla. Učio u Francesca Solimene u Napulju. Došao iz Rima u Dubrovnik, gdje je od 1735. do 1738. oslikao freskama apsidu glavnog oltara isusovačke crkve. Ponavljajući osnovnu ikonografsku shemu A. Pozza u rimskoj crkvi sv. Ignacija, naslikao je 4 kompozicije. Na središnjoj je prikazan sv. Ignacije Loyola pod Kristovim monogramom, okružen personifikacijama četiriju kontinenata, kako gazi nagi muški lik koji simbolizira bezboštvo i herezu. S lijeve je strane prizor susreta toga sveca sa sv. Franjom Ksaverskim, a s desne sa sv. Franjom Borgiom. U kompoziciji na apsidnom svodu prikazan je sv. Ignacije u nebeskoj slavi kako prima od Krista nebesku krunu, okružen anđelima, svecima i mučenicima. G. je za istu crkvu naslikao i palu Sv. Franjo Ksaverski u agoniji, kopiravši poznatu sliku Carla Maratte u rimskoj crkvi Gesù. Od drugih je njegovih radova poznat portret napuljskog pravnika C. Grimaldija iz 1749 (sačuvan u bakroreznoj kopiji Antonija Baldija), što navodi na zaključak da se iz Dubrovnika G. vratio u Napulj. Dubrovačke je freske radio očito prema predlošcima iz rimske barokne umjetnosti: za lik sv. Ignacija u središnjoj kompoziciji nadahnula ga je svečeva skulptura u crkvi sv. Petra (djelo Giuseppea Rusconija), a za Ignacijeve susrete s dvojicom svetaca male slike istih tema u Camere di Sant’Ignazio isusovačkog samostana kraj crkve Gesù; kompoziciju sv. Ignacija u nebeskoj slavi izveo je kao varijaciju svodne slike Cira Ferrija u crkvi Sant’Agnese in Agone. U svoje je kompozicije unio i neke osobne crte. Tako nije isključeno da bi redovnik iza sv. Ignacija u prizoru susreta sa sv. Franjom Borgiom mogao biti tadašnji starješina dubrovačkoga isusovačkog samostana, a lik izražajna pogleda iza sveca na slici susreta sa sv. Franjom Ksaverskim autoportret umjetnika. G. je pokazao diskretnu vještinu u slikanju velikih kompozicija u fresci, potvrđujući barokni osjećaj za razigrane odnose boja i svjetlosne kontraste. U pojedinostima izvedba mu je neujednačena, sa slabostima u crtežu i perspektivi.

LIT.: M. Vanino: Ljetopis dubrovačkog kolegija (1559–1764). Vrela i prinosi, 1937, 7, str. 68. — K. Prijatelj: Garcijine freske u dubrovačkoj isusovačkoj crkvi. Peristil, 1973–74, 16/17, str. 95–106. — V. Marković: Zidno slikarstvo 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji. Zagreb 1985, 54–71, 151.
 
Kruno Prijatelj (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GARCIA, Gaetano. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://bl.lzmk.hr/clanak/garcia-gaetano>.