GUTTENBERG, Hermann

GUTTENBERG, Hermann, šumarski inženjer (Hall, Tirol, 18. XI. 1833 — Graz, 28. XI. 1922). God. 1852. završava Šumarsku akademiju u Mariabrunnu, potom studira poljodjelstvo i građevinarstvo na Joanneumu u Grazu. Službovanje započinje u upravi državnih šuma u Idriji, u Neubergu an der Mürz i u Cavaleseu, a 1858. postaje asistent na Šumarskoj akademiji u Mariabrunnu. Zatim je šumarski nadzornik u Motovunu (1860–66), Zadru (1866–77), Trstu (do 1893) i Grazu, gdje je i umirovljen 1902. Kako je tada Istra potpadala pod Carsko namjesništvo u Trstu, G. je najveći dio radnog vijeka proveo na krškom području Hrvatske baveći se šumarskom i općegospodarskom problematikom. Inicirao je donošenje zemaljskih zakona o ograničavanju ispaše koza i zabrani iskapanja panjeva (Zadar 1873), o diobi i djelomičnom pošumljivanju općinske zemlje (Zadar 1876), o načinu pošumljivanja (Zadar 1880), o pošumljivanju područja Trsta (Trst 1881), Gorice i Gradiške (Trst 1883) te Istre (Trst 1886). Stanje šuma u Dalmaciji nastojao je poboljšati i prosvjećivanjem pučanstva držanjem predavanja, a napisao je i dvije knjige. Istraživao je stanje šuma u Hercegovini (1870) i Bosni (1879). Radove je objavljivao u časopisima: Centralblatt für das gesamte Forstwesen (Beč 1869–70, 1875–78, 1880, 1883, 1922), Oesterreichische Monatsschrift für Forstwesen (Beč 1878), Šumarski list (1880–81), Mittheilungen des krainisch-küstenländischen Forstvereines (Ljubljana—Trst—Beč 1881, 1883, 1885–86, 1888, 1891, 1893), Oesterreichische Forst und Jagd Zeitung (Beč 1890) te u zborniku Geschichte der österreichischen Land- und Forstwirtschaft und ihrer Industrien 1848–1898 (Beč 1901). Zaslužan je za pošumljivanje krša u Istri i Dalmaciji te za gospodarsku obnovu života na krškom području. Za te zasluge mu je Visoka poljodjelska škola u Beču podijelila 1922. počasni doktorat.