IBLER, Janko, književni kritičar i publicist (Stara Gradiška, 19. IV. 1862 — Zagreb, 9. VI. 1926). Gimnaziju polazio u Vinkovcima (do 1878), Zagrebu i Rijeci. Od 1881. profesionalni je novinar u pravaškoj Slobodi, 1882–96. književni i kazališni kritičar, 1886. član uredništva te 1897–1908. glavni urednik Narodnih novina, u kojima je surađivao i 1909, 1911–13. te 1917–18. Uz to je 1882–83. bio neformalni suurednik Vienca i njegov književni i kazališni kritičar te 1885–86. urednik Slobode (od 1886. Hrvatska). Surađivao je u novinama i časopisima Pozor (Obzor; 1881, 1883, 1889, 1925), Hrvatska vila (1883–85), Agramer Tagblatt (1886, 1893), Balkan (1886), Nada (1895–96), Pozorište (Novi Sad 1895), Hrvatska kruna (1906), Pokret (1906–07), Hrvatska njiva (1917), Savremenik (1919), Jutarnji list (1921, 1925) i Vijenac (1925–26). Feljtonističkim stilom u tradiciji A. Šenoe i M. Miličevića pisao je kritike, osvrte na pojave u stranim književnostima i hrvatskom kulturnom životu, feljtone, književnopovijesne rasprave i političke članke. Kao književni kritičar na poč. 1880-ih bio je radikalni zagovornik naturalizma, a u polemikama oko realizma i naturalizma pristaša E. Zole. U Literarnim pismima (Sloboda, 1881) zacrtao je osnovne realističke postulate oblikovavši ih u trima načelima presudnim za takav pripovjedni koncept: uvjerljivost karaktera radi postizanja obilježja tipičnosti junaka, tendencioznost (ostvarenje društvene ideje) i realističnost, isprva u smislu uporabe elemenata iz materijalne zbilje, poslije u smislu vjerojatnosti fabule i likova. S tih je gledišta na poč. 1880-ih kritizirao Šenou, premda su im polazišta o prosvjetiteljskoj funkciji književnosti bila slična, a hvalio E. Kumičića (poslije ga ocjenjuje nepovoljnije). Nakon 1890. nasuprot Zoli, kao uzorna prozaika ističe G. Flauberta, Šenoi priznaje utjecaj na razvoj hrvatske feljtonistike i romana, pozitivno ocjenjuje K. Š. Gjalskoga, J. Kozarca i I. Vojnovića. Njegove dramsko-kazališne kritike danas se ocjenjuju zanimljivima isključivo s motrišta književne kritike (N. Batušić). Okušao se i u književnom radu; pisao je kratku prozu i novele, a 1920. objavio roman Zora, portret obrazovane i emancipirane žene s konvencionalnim završetkom, za koji je te godine dobio Nagradu Zabavne biblioteke. Publicističko djelo Hrvatska politika 1903.–1913, faktografski pouzdano no bez kritičkoga odmaka i dubljih prosudba političkih postupaka, pregled je političko-stranačkih prilika u Hrvatskoj i Dalmaciji 1903–06; planirano izdavanje treće knjige s događajima do 1914. omeo je I. svjetski rat. Priredio je knjigu Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891 (Zagreb 1892). Prevodio je za časopise i kazalište s danskoga, engleskoga, njemačkoga i ruskoga jezika; s danskoga je preveo Tiho jezero K. Ewalda (Zagreb 1922), a s engleskoga Što je demokratizam T. Roosevelta (Zagreb 1918) i Kokoro L. Hearna (Zagreb 1924). Potpisivao se pseudonimima i šiframa: Desiderius, Desiderij, Milan Desiderius, Milivoj Horvat, Ivan Staparčević, Milan Zorić, Alpha, Omikron, -de.-, D-s., IBIS, I-r., J. I., J-r., J. I-r., -r., -r-.
DJELA: Hrvatska politika 1903.–1913, 1–2. Zagreb 1914–1917. — Zora. Zagreb 1920. — Kritika u doba realizma. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 62. Zagreb 1976, 33–132, 441–446. — Kritike. Vinkovci 1994.
LIT.: S. Korenić: Kakvu umjetničku ljepotu zastupaju Narodne novine. Katolički list, 55(1904) 2, str. 13–15. — Janko Ibler. Pokret, 6(1909) 251, str. 6. — V. Lunaček: Jedan nedelikatni roman. Obzor, 61(1920) 109, str. 1–2. — (Nekrolozi): Hrvat, 7(1926) 1933, str. 5; Jutarnji list, 15(1926) 5150, str. 3; Novosti, 20(1926) 158, str. 4; Riječ, 22(1926) 129, str. 8; Svijet, 1(1926) 20, str. 390; Vijenac, 4(1926) 13, str. 349–350. — N. Andrić, Obzor, 67(1926) 153, str. 1. — A. Barac: Hrvatska književna kritika. Zagreb 1938. — V. Pavletić: Prije svega kritičari. Šest kritičkih medaljona o hrvatskim književnim kritičarima. Izraz, 2(1958) 4, str. 384–400. — Isti: Hrvatski književni kritičari, 1. Zagreb 1958, 78–94. — J. Horvat: Povijest novinstva Hrvatske 1771–1939. Zagreb 1962, 274, 361. — A. Flaker: Književne poredbe. Zagreb 1968. — N. Batušić: Hrvatska kazališna kritika. Zagreb 1971. — R. Filipović: Englesko-hrvatske književne veze. Zagreb 1972. — M. Šicel: Programi i manifesti u novijoj hrvatskoj književnosti. Zagreb 1972. — I. Frangeš: Janko Ibler. U: Kritika u doba realizma. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 62. Zagreb 1976, 29–32. — I. Kršnjavi: Zapisci. Iza kulisa hrvatske politike, 1–2. Zagreb 1986. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća. Zagreb 1994. — M. Tatarin: Književna kritika kao društveno važan posao (s bibliografijom radova J. Iblera). U: J. Ibler, Kritike. Vinkovci 1994, 83–96. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb 1998.
Jagna Pogačnik (2005)
