ILJADICA, Jerolim

ILJADICA, Jerolim (Jerko, Jeronim), književnik i političar (Šibenik, 15. II. 1908 — Buenos Aires, 10. V. 1985). Gimnaziju završio 1928. u Šibeniku, doktorirao 1933. temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je radio u kotarskom sudu i u odvjetnikâ do 1938, kada otvara vlastitu pisarnicu. Navodi se i kao član privremenoga zagrebačkoga ustaškoga stana osnovanoga 10. IV. te godine (V. Vrančić), a poslije kao član komisijâ za razgraničenje i zakonodavstvo. U listopadu 1941. imenovan je članom Poslovnoga vijeća pri Odvjetničkoj komori u Zagrebu, u prosincu zamjenikom predsjednika Stegovnoga vijeća pri Stolu sedmorice, a od lipnja 1942. do travnja 1944. dobrovoljno je kao natporučnik služio u Glavnom stožeru Ustaške vojnice. U svibnju 1944. postavljen je za člana Odbora Odvjetničke komore. Napustivši na poč. 1945. Zagreb, nastanio se u Buenos Airesu i ondje se bavio građevinarstvom i odvjetništvom. — God. 1940. sudjelovao je u pokretanju lista Croatia. Po nalogu je F. Lukasa 1941. u sporu zastupao MH, u koju je odlukom Banske vlasti postavljen komesar. Nedokumentirano se spominje (D. Mirković) kao sastavljač prvotne, u literaturi još uvijek prijeporne, Deklaracije Hrvatskoga narodnoga zastupstva o uspostavi Države Hrvatske od 31. III. 1941. koja je – uz neovisno sudstvo – predviđala da će Hrvatski državni sabor u tromjesečnom roku donijeti ustav i zakone (M. Sinovčić 1957). U članku Ustaška država i misao pravne države (Spremnost, 1942, 1) opravdavao je zamjenu formalnoga ustava Načelima ustaškoga pokreta u Pavelićevu tumačenju. — Pretežno religioznu liriku, kazališne i književne kritike, eseje i pripovijetke objavljivao je u listovima, časopisima i almanasima Luč (1924–25, 1928–29), Narodna straža (1925–26), Jadran (1926), Jedra (suurednik, 1926), Narodna politika (1927–28), Selo i grad (1928–29), Obitelj (1929), Narodna sloboda (1931) i Hrvatska straža (1934). Zapažena je njegova kritička studija o povezanosti futurizma i fašizma (Narodna politika, 1928, 108 – pretiskano u Kronici Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, 1987, 36–37 te u knj. B. Petrača Futurizam u Hrvatskoj. Pazin 1995). Prema Sinovčiću (1991), s Ivanom Stierom je 1959–60. uređivao Vjesnik Hrvatskoga demokratskoga odbora u Argentini (Buenos Aires).