ILJANOVIĆ, Nikola Matija

ILJANOVIĆ, Nikola Matija (Ilianovits, Illianovich, Illijanovich, Illyanovich; Mathias Nicolaus, Matthias Nicolaus), latinistički pisac (Gabela?, 1623 — ?, nakon 1695). Izgubio roditelje u turskom napadaju te 1636–62. bio u njihovu zarobljeništvu. Prema vlastitu svjedočenju, 18 godina proveo u dvorskim službama i naučio turski jezik. Nakon bijega služio vjerojatno u habsburškoj vojsci i bio povezan s bečkim dvorskim krugovima, o čem svjedoče dokumenti Dvorskoga ratnoga vijeća i Dvorske komore iz 1671–95. u kojima se spominje kao pokretač parnica ili tuženik, a bavio se i književnim radom. U prepisci s carem Leopoldom I, Ugarskom dvorskom komorom i drugim ustanovama i pojedincima za sebe je, zbog vjernosti i pozivanjem na podrijetlo iz zaposjednutih zemalja, tražio konfiscirana dobra, najčešće Zrinskih i Frankapana. Takvo je i pismo papi Inocentu XII. 1692, u kojem je tražio pomoć pri ponovnom zaposjedanju svojih navodno nasljednih dobara pod turskom vlašću. U Beču se čuva njegov rkp. iz 1669. na latinskom i turskom jeziku s biblijskim legendama o postanku svijeta Historiae succinctae, quibusque prima aetas hoc est annorum duo millia ab Adamo usque ad Abrahae tempora ex Arabico, et Turcico idiomate, et Latina simul interpretatione expressa continentur (Haus-, Hof- und Staatsarchiv, sign. 585. Orient. HS). Saznanja iz zarobljeništva o političkim, vjerskim i vojnim prilikama u Turskom Carstvu iznio je u spisu Relatio status Ottomanicae domus (Beč 1679), posvećenu Leopoldu I, u kojem je potanko opisao sultanov dvor i službenike, administraciju i zakonodavstvo, prednosti i slabosti države te ga završio protuturskim pozivom kršćanskim vladarima. Premda bez veće književne vrijednosti, njegovo je djelo historiografski zanimljivo i ima kulturno-povijesno značenje.