MARINOVIĆ, Milan

traži dalje ...

MARINOVIĆ, Milan, šumarski stručnjak i gospodarski pisac (Trnava kraj Đakova, 3. IX. 1887 — Zagreb, 5. VIII. 1951). Gimnaziju polazio u Osijeku, studij završio u Banskoj Štiavnici (Selmeczbánya) 1910; doktorirao na Visokoj poljodjelskoj školi u Brnu 1926. temeljem rada Prilog proučavanju izvoza i uvoza šumskih produkata u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca za god. 1919–1924/5 (tiskano Beograd 1926). Državni ispit položio 1912. Radio u Direkciji šuma u Máramarosszigetu (Sighetu Marmaţiei) od 1910, u Ministarstvu poljogospodarstva u Budimpešti od 1916, u Nadšumarskom uredu u Liptóújváru (Liptovský Hrádok) od 1917, u šumariji u Fužinama (upravitelj) od 1919. i u Povjereništvu Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu od 1921. U Beogradu 1924–28. inspektor u Odsjeku za promet, trgovinu i industriju drvetom Ministarstva šuma i rudnika te na Šumarskom odsjeku Poljoprivrednoga fakulteta (Poljoprivredno-šumarski fakultet od 1930) honorarni nastavnik od 1924. i izvanredni profesor 1926–41, potom u Zagrebu referent u ministarstvima šumarstva i rudarstva odn. narodnoga gospodarstva NDH (nakon II. svjetskoga rata neko vrijeme zatočen), izvanredni profesor na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi (Ekonomski fakultet od 1947) od 1946. te redoviti od 1947. do umirovljenja 1951. Sustavno se bavio šumskom te industrijskom i trgovinskom drvnom politikom, organizacijom šumarske službe i izobrazbe te šumskom i lovnom gospodarskom statistikom. Napisao knjige o gospodarskom značenju i normativnoj regulaciji lovstva (1930), šuma (1932) i ugljena (1950), zapažen ekonomsko-geografski pregled svjetskoga šumskoga bogatstva (1934), priručnik o administrativnom upravljanju njime (1939) te knjižice Načela šumarske organizacije u našoj državi (Ljubljana 1922), Iskorištavanje državnih šuma u vlastitoj režiji (Ljubljana 1923, Zagreb 2013), Državne šume (Beograd 1929) i Životna zajednica šume (Zagreb 1949), dijelom prethodno tiskane u periodicima. O tim je temama objavio više od 350 znanstvenih, stručnih i popularnih priloga u periodicima Šumarski list (1911–13, 1915, 1917, 1919, 1922–24, 1929, 1932–33, 1935–38, 1946; Hrvatski šumarski list, 1941; urednik 1922–24), Jugoslavenska šuma (1920–21, 1924; Narodna šuma, 1925−29, 1931–32, 1937, 1939), Jugoslavenski export-import (1923), Lovački glasnik (Novi Sad 1923, 1929–40), Drvotržac (1924, 1926, 1933–34, 1936–41), Ekonomist (Beograd 1924–26, 1929–30), Bankarstvo (1925, 1929, 1932), Belgrader Zeitung (1925), Godišnjak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Beograd 1926), Trgovinski list (1926), Belgrade Economic Review (1927, 1929, 1932), Novo doba (1927), Privredni pregled (Beograd 1927), Politika (Beograd 1929–41), Lovačko-ribarski vjesnik (1934–37, 1939; Lovački vjesnik, 1951–52), Bulletin d’informations économiques (Beograd 1935), Anglo-Yugoslav Review (Beograd 1936), Industriski pregled (Beograd 1936), Jugoslovenski ekonomist (Beograd 1936), Matica rada (1937), Amerikanski Srbobran (Pittsburgh 1938), Narodna odbrana (Beograd 1938), Lovački list (1940), Zelena pošta (1940), Zetski glasnik (Cetinje 1940), Hrvatsko kolo (1942), Intersylva (Berlin 1942), Ekonomist (1943), Gospodarstvo (1943), Ekonomski pregled (1950) i Seljačka sloga (1950). Surađivao i u Almanahu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Zagreb 1924; prerađeni prilog tiskan kao knjižica Šumarstvo naše države, 1923) te u beogradskim izdanjima Jubilarni zbornik života i rada Srba, Hrvata i Slovenaca 1918–1928, 1 (1928), Spomen knjiga. Deset godina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918–1928 (1928), Naše selo (1929), Knjiga o Balkanu (1936) i 20 godina kulturnog i privrednog razvitka Kraljevine Jugoslavije (1938). Priredio Šume u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Beograd 1926) i Izveštaje konzulata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca o drvnoj industriji sa kratkim pregledom naše spoljne trgovine sa šumskim proizvodima (Beograd 1928). Prema predavanjima tiskana su mu skripta Šumarska politika (Beograd s. a.), Šumsko gospodarstvo. Osnovi nauke o trgovini drvetom (Zagreb 1948) i Ekonomika šumarstva, 1 (Zagreb 1949). Bio je dugogodišnji član Upravnoga odbora Jugoslavenskoga šumarskoga udruženja odn. Hrvatskoga šumarskoga društva (poslovni tajnik 1921–24). Potpisivao se i M., Dr. M. M. i M. M.

DJELA: Privredni značaj lova u Jugoslaviji. Beograd 1930. — Značaj šuma u privrednom i kulturnom životu našeg naroda. Beograd 1932. — Šumsko-privredna geografija. Beograd 1934. — Osnovi nauke o upravi šumama. Beograd 1939. — Ugljen i njegova važnost za našu narodnu privredu. Zagreb 1950.
 
LIT.: (O knj. Iskorištavanje državnih šuma): Jugoslavenska šuma, 4(1923) 38, str. 2. — F. Ravnik, Šumarski list, 47(1923) 11, str. 682–687. — D. St. J., Ekonomist (Beograd), 4(1924) 1, str. 78–80. — (O knj. Prilog proučavanju izvoza i uvoza šumskih produkata): Narodno bogatstvo, 4(1926) 10, str. 5–8. — A. Vegner, Ekonomist, 6(1926) 5, str. 422–423. — (O knj. Privredni značaj lova): M. Anić, Šumarski list, 54(1930) 9/10, str. 431–432. — J. Divild, Lovački glasnik (Novi Sad), 9(1930) 7/8, str. 284–286. — M. Zoričić, Lovačko-ribarski vjesnik, 39(1930) 8, str. 378–380. — -vić, Ekonomist, 11(1931) 1/2, str. 102–105. — Z. Turkalj, Šumarski list, 56(1932) 8/9, str. 537–544. — K. Demić: Uspjesi našeg stručnjaka u drvnoj industriji. Industrijska odbrana (Beograd), 1(1933) 2, str. 32–33. — (O knj. Šumsko-privredna geografija): Glasnik Zavoda za unapređivanje spoljne trgovine (Beograd), 6(1935) 10, str. 201. — Industrijska odbrana, 3(1935) 3/4, str. 22–23. — D. J. L., Politika (Beograd), 32(1935) 9587, str. 5. — S. Milojević, Glasnik Geografskog društva (Beograd), 21(1935), str. 122–123. — A. Perušić, Jugoslovenski Lloyd, 27(1935) 56, str. 2. — M. Ulmansky (Dr Ulmanski), Šumarski list, 59(1935) 3, str. 113–114. — A. Bilimović, Slovenski pravnik (Ljubljana), 50(1936) 5/6, str. 143–146. — A. Panov, Šumarski list, 60(1936) 2/3, str. 193–198. — Z. Vajda, Ibid., 5/7, str. 346–362. — A. Vegner, Jugoslovenski ekonomist (Beograd), 2(1937) 6, str. 464–467. — A. Despić: Naš izvoz drveta u režimu sankcija. Industrijska odbrana, 4(1936) 7, str. 2–3; 8, str. 3–4. — (O knj. Osnovi nauke o upravi šumama): Scardus, Šumarski glasnik (Beograd), 19(1939) 7, str. 215–219. — P., Jutarnji list, 29(1940) 10 191, str. 28. — R. Pipan, Šumarski list, 64(1940) 7, str. 369–375. — (Nekrolozi): Z. Potočić (Z. P.), Šumarski list, 75(1951) 12, str. 724–725. — D. Simeunović, Šumarstvo (Beograd), 4(1951) 5, str. 343. — Povijest šumarstva Hrvatske 1846–1976. Zagreb 1976. — 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu 1920–1980. Zagreb 1980, 239–240. — Hrvatski šumarski životopisni leksikon, 3. Zagreb 1998.
 
Oskar Piškorić i Redakcija (2020–2021)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

MARINOVIĆ, Milan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://bl.lzmk.hr/clanak/marinovic-milan>.